Socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva

Ka većoj socijalnoj uključenosti u Republici Srbiji na putu evropskih integracija

SIPRU Illustration
Home » Inicijative » Kreiranje javnih politika zasnovanih na podacima » Zašto je važno kreiranje javnih politika zasnovanih na podacima?

Zašto je važno kreiranje javnih politika zasnovanih na podacima?

Inicijative

Tokom poslednjih deset godina Evropska unija definiše standarde za procenu uticaja javnih politika. Insistira se na uvođenju sistema za procenu uticaja, definisanju indikatora za procenu kvaliteta propisa, kao i drugih incijativa za upravljanje javnim politikama i zakonskim regulativama.

U ovom trenutku procena uticaja javnih politika nije formalni zahtev za zemlje članice EU, a odredbe evropskih institucija u vezi sa procenama uticaja imaju status neobavezujućih preporuka. Ipak, zbog važnosti ovih procesa, Evropska komisija je kreirala model integrisane procene uticaja, koji je stupio na snagu 1. januara 2003. godine. Glavni cilj ovog modela bio je da se i konkurentnost i ciljevi održivog razvoja, rangirani među najvišim prioritetima agende EU, na odgovarajući način uzmu u obzir u ranim fazama regulatornog procesa.

Analiza uticaja politika je proces koji pomaže donosiocima odluka da razumeju do kakvih željenih i/ili neželjenih efekata dovode mere koje se kreiraju ili realizuju na nivou države. Dobro osmišljavanje mera i intervencija zahteva da donosioci odluka pre svega razumeju kakvi će biti efekati predloženih ili usvojenih mera na građane/ke i institucije.

Zbog svega navedenog, analiza uticaja politika sve više se posmatra kao dragocena funkcija sistema. Sistematsko uvođenje analize uticaja politika treba da dovede do poboljšanja opšte uspešnosti javnog sektora, transparentnijeg rada uprave i prilike za mobilizacijom šireg društvenog kapitala.

Praksa u većini zemalja OECD-a pokazala je da odgovornost za sprovođenje analize uticaja leži na ministarstvima. Iako se stavljanjem analize uticaja u nadležnost donosilaca zakonskih propisa zapravo poboljšava „svojina” nad analizom uticaja, kao i njeno integrisanje u proces odlučivanja, ona lako može biti skrenuta na sporedni kolosek od strane pojedinih resornih ministarstava. Ukoliko se koristi spoljna ekspertiza, državni službenici treba da budu uključeni u proces u najvećoj mogućoj meri.

Zbog ove činjenice često se predviđa nadzorna uloga koja se poverava nekoj centralnoj ili ad hoc specifičnom timu/agenciji koji treba da osigura princip nezavisnosti.

Jedan od preduslova za sprovođenje analize uticaja politika jeste visok nivo političke podrške za koncept procene uticaja i za njegovu praktičnu primenu. Takođe, potrebno je uzeti u obzir institucionalni, društveni, kulturni i pravni kontekst zemlje. Neophodno je uvođenje određenih procedura kao što su strateško planiranje, horizontalna i vertikalna koordinacija, sakupljanje podataka, konsultativni mehanizmi, mehanizmi praćenja i kontrole kvaliteta.

Interakcija i saradnja između akademske i istraživačke zajednice, kreatora politika i praktičara jedan je od preduslova za unapređenje procesa odgovornog kreiranja javnih politika i efikasnog korišćenja činjenica i podataka. Neophodno je da, sa jedne strane kreatori politika razumeju vrednost podataka i da budu informisani o dostupnim istraživanjima, ali sa druge strane važno je da naučna i istraživačka zajednica na adekvatan način utiču na kreiranje društvenih promena.

Kompleksni problemi po pravilu zahtevaju holistički pristup, gde stroge granice naučnih disciplina moraju ustuknuti pred zahtevnim ciljevima postavljenim pred naučnu zajednicu i pred državu.

Formiranje integrisanih timova za kreiranje javnih politika zasnovanih na podacima sve veća je praksa na nivou EU. Ovi timovi sastoje se od: donosilaca odluka, predstavnika akademske zajednice, istraživača, praktičara, predstavnika ciljnih grupa na koje se politika odnosi. Na nivou EU, sve više je primera multidisciplinarnih i kolaborativnih istraživanja, koja doprinose tome da se problemi analiziraju na kompleksniji način, ali i da kreiranje javnih politika bude u što većoj meri usklađeno sa potrebama građana i raspoloživim resursima. Za zemlje u tranziciji, na putu ka članstvu u EU, ovakav pristup je naročito važan.

Nazad na stranu: Kreiranje javnih politika zasnovanih na podacima

Jezik i pismo

Pretraživanje

Aktuelno

Blog o socijalnom uključivanju

Video animacija - Šta je socijalno uključivanje?

Aktuelni konkursi u oblasti socijalnog uključivanja

Srbija kakvu želim

Online kurs o socijalnom uključivanju

Prvi nacionalni izveštaj o socijalnom uključivanju

Mreža podrške za samostalni život

EQUI-ED

Prijavite se za RSS

Mapa sajta

Arhiva vesti

SIPRU širom mreže

SIPRU na Twitter-u!SIPRU na YouTube-u!SIPRU galerija!


Izjave o procesu

"Za Srbiju je veoma važno da zadrži socijalnu dimenziju u obrazovanju, da obezbedi jednake šanse za sve, bez obzira na imovinski status i poreklo. Država mora da održi i unapredi besplatno osnovno i srednje obrazovanje, da obezbeđuje besplatne udžbenike, kao i da podstiče školovanje na višim stepenima obrazovanja. Samo tako možemo povećati broj obrazovanih građana u ukupnom stanovništvu i postati ekonomski prosperitetno, socijalno stabilno i demokratski razvijeno društvo, spremno i sposobno za evropske integracije."
Žarko Obradović
ministar prosvete i nauke u Vladi Republike Srbije

[ Sve izjave o procesu ]

Standardi i pristupačnost

Valid XHTML 1.0 TransitionalWAVE Accessibility Check

Pravila korišćenja